Cilj tehnologije je olakšati farmerima brigu o urodu kako bi se mogli posvetiti poslovnoj strani poljoprivrede
Girish Chowdhary je čovjek koji je svoj rad posvetio usavršavanju malih robota (veličine prosječnih beagleova) koji bi umjesto ljudi čupali korov, sadili nove biljke, vršili dijagnostiku biljnih bolesti i prikupljali podatke kako bi farmerima što više omogućili da se fokusiraju na razvoj svog posla i da se manje zamaraju samim urodom. Nažalost razvoj ove tehnologije i njeno implementiranje u stvarni svijet ne ide željenom brzinom.
Zbog sve većeg broja ljudi na planetu raste potražnja za osnovnim namirnicama. Kako bi se poljoprivrednicima smanjio financijski i vremenski trošak te povećala njihova produktivnost tehnologija ide u smjeru precizne poljoprivrede. Neke ideje čak idu u smjeru potpune eliminacije potrebe za velikim površinama obradive zemlje koja ovisi o vremenskim i geografskim uvjetima.
Trenutno imamo velika polja monokultura. To znači da jedna biljka zauzima veliki prostor i resurse što je veoma riskantno. Ako primjerice vremenski uvjeti budu nepovoljni za određenu vrstu ili je napadne specifični nametnik, poljoprivredniku propada ogromna količina uroda, možda čak kompletni posao za tu godinu.
Većina tehnologije usmjerene na robotizaciju poljoprivrede, uključujići Chowdharyeve robote, još nisu na tržištu te nemaju određenu cijenu niti se može provesti istraživanje njihove koristi u stvarnom svijetu jer nema pravih korisnika.
Glavni izazov je objasniti poljoprivrednicima koje koristi će imati od robotizacije te im olakšati implementaciju robota u posao
Jedan od načina da se to promjeni je osvještavanje potrošača o koristima korištenja robota u poljoprivredi. Baš kao što je uvođenje radnih strojeva revolucioniralo i olakšalo poljoprivredu tako će i roboti značajno unaprijediti ovu industriju.
S druge strane čak i potrošači koji žele što zdraviju i prirodniju hranu bi imali koristi od robotizacije jer bi ona značajno smanjila upotrebu kemikalija kojima se danas tretiraju biljke, ali i negativni utjecaj koji trenutna poljoprivreda ima na okoliš. Radni strojevi troše fosilna goriva, a velike površine kemijski tretirane zemlje te krčenje šuma zbog potrebe za velikim površinama su također problem kod današnje poljoprivrede.
Opća populacija je relativno slabo informirana o poljoprivredi i misle da u njoj nema puno inovacija, iako je to zapravo daleko od trenutne situacije. Kako piše popsci.com robotizacija bi pomogla ne samo pri uzgoju biljaka nego i u drugim granama poljoprivrede poput primjerice mljekarstva.
Ono što je osim razvoja tehnologije trenutno važno je i angažman potrošača da izraze svoje zahtjeve da se poljoprivrednicima što lakše omogući robotizacija. Pritisak potrošača je utjecao na razne aspekte u industriji i standardima poput zahtjeva za organskim proizvodima, jasnim označavanjem GMO hrane, itd. pa nema razloga da ne pomogne i u ovom aspektu.
