FOTOGRAFIRANJE LJUDI
Ukoliko je željeni rezultat krupni kadar osobe ili portret, glavni savjet je vertikalno okretanje fotoaparata za tzv. portretno snimanje! No, ukoliko želite kompleksniji kadar s možda izdvojenim detaljima, potrebno je određeno podešavanje nekoliko funkcija. Kombinacija podešavanja brzine zatvarača, otvora blende i ISO-a su vjerojatno osnove koje je dobro prve usvojiti.
Važno je napomenuti kako su ove postavke u ovisnom međuodnosu te kako je uvijek potrebno druge dvije u određenoj mjeri podrediti onoj za koju mislimo da je najbitnija kod određene fotografije, ovisno o željenom rezultatu. Primjerice, ukoliko želite istaknuti određenu osobu i nekako ju izdvojiti iz mase, potrebno je okolinu zamutiti u odnosu na glavni subjekt. Ovdje kao najbitniju postavku možemo izdvojiti otvor blende, koji treba biti što veći (ovisno o vrsti fotoaparata cca F1.4 do F4). Ukoliko fotografirate bez stativa, brzina zatvarača bi trebala biti što veća (ali u skladu s prvotno podešenom postavkom), dok će sam fotoaparat prikazati da li je kadar ispravno osvijetljen, odnosno trebate li ili ne podešavati ISO vrijednost. Ako uočite da je zbivanje u pozadini zanimljivije od prvotnog subjekta, uz prethodno podešene postavke je potrebno samo fokusirati novo uočeni subjekt. Ovime dobivamo izoštrenu pozadinu u odnosu na bliži nam subjekt (najčešće osobu).
FOTOGRAFIRANJE POKRETA
Ukoliko u kadru imamo jedan ili više subjekata u pokretu, prvo je bitno odlučiti želimo li efekt kretnje naglasiti ili ukloniti! Jedan od boljih primjera kada je potrebno ukloniti magličavost kao posljedicu dinamike u kadru jest sport. Što je veća brzina zatvarača manja je vjerojatnost zamućenosti, odnosno veće će brzina zatvarača rezultirati izoštrenijim subjektima fotografiranja.
Ipak, u određenim situacijama želimo postići upravo suprotno i naglasiti trag kretanja. Ukoliko pri fotografiranju npr. riječnog slapa smanjite brzinu zatvarača rezultat će biti meki, pomalo mliječni prikaz njegova pada. Isto tako, ukoliko želimo naglasiti plesni pokret, ovakvom ćemo postavkom dobiti zamućeni trag u smjeru kretnje plesača.
Na slici brojka 1/80 predstavlja brzinu zatvarača, a F2 blendu
FOTOGRAFIRANJE PEJZAŽA
Fotografiranje pejzaža na glasu je kao jedna od najtežih vrsta fotografije radi kompleksnosti postizanja zanimljive i dorečene kompozicije. Znatno jednostavniji korak jest podešavanje postavki potrebnih za njegovo fotografiranje. Za klasičnu pejzažnu fotografiju najvažnija je što bolja, ali ravnomjerna izoštrenost cijelog kadra. Kako bismo to postigli potrebno je, suprotno od podešavanja za izdvajanje detalja, namjestiti što manji otvor blende (cca. f8 - f16). Kako bi fotografija bila ispravno osvijetljena, uz tako mali otvor blende ne možemo odabrati i jako veliku brzinu zatvarača. Upravo stoga je u ovim slučajevima preporučljivo korištenje stativa!
FOTOGRAFIRANJE U SPECIFIČNIM UVJETIMA
Dvije krajnosti koje možemo izdvojiti su fotografiranje pri jakom sunčevom osvjetljenju te fotografiranje noću. Najučestaliji slučaj kod fotografiranja pri jakom Suncu jest "spaljena" fotografija. Ukoliko smo okrenuti prema jakom izvoru osvjetljenja, velik dio fotografije će vjerojatno biti preeksponiran (slučaj kada je subjekt na fotografiji, koji je okrenut od Sunca, dobro osvijetljen dok je pozadina presvijetla) ili podeksponiran (pozadina je dobro osvijetljena, no subjekt je zatamnjeniji). Ovdje je nekoliko mogućnosti pomoću kojih dobivamo ispravnu osvijetljenost. Prvi savjet je, ukoliko je to moguće (u suprotnom se rezultat može popraviti i upotrebom blica), okrenuti se od izvora jake svjetlosti). Ukoliko i tada želimo regulirati svjetlinu, to možemo postići promjenom ISO vrijednosti, ali i promjenama otvora blende i brzine zatvarača. Povećanjem otvora blende povećava se osvijetljenost fotografije, dok se povećanjem brzine zatvarača njena osvijetljenost smanjuje.
Kod fotografiranja noću, osim upotrebe blica, moguće su manipulacije rezultatom i pomoću promjena do sada spominjanih postavki. Važno je naglasiti kako se u ovim slučajevima odlazi u ekstreme! S obzirom da nam je potrebna što veća količina svjetla, bolje ćemo rezultate postići što većim otvorom blende (veća količina svjetla dolazi do senzora), što manjom brzinom zatvarača (duži period ulaska svjetla prema senzoru) te, naravno, većim ISO vrijednostima. Metoda "pokušaja i pogreške" u ovom je slučaju najbolji recept.
Ovisno o modelu fotoaparata, mirnoći ruke, upotrebi stativa i drugim faktorima razlikovat će se i krajnji rezultat fotografije. A jednom kada vaše fotograrije doradite na nekom programu na računalu, možete ih podijeliti na websiteu za fotografe kakvih danas ima na stotine − od domaćeg Fotozinea sve do 500px.com.