ŠTO JE TO SSD?
Iako vjerujemo da su mnogi od vas upoznati sa SSD diskovima, ne bi škodilo ponoviti o čemu se to zapravo radi. Naime, kada su proizvođači komercijalnih Hard Drive Disk (HDD) uređaja dosegnuli svoje granice s diskovima od 10.000 RPM-a (op.a. okretaja u minuti), gdje je porast performansi bio jednak razini buke, odlučili su iskoristiti tada vrlo aktualnu Flash Drive tehnologiju implementiranu unutar USB stickova i sličnih uređaja. Samim time se tradicionalna HDD tehnologija nadopunila novom Solid State Disk (SSD) tehnologijom.
Primjer rastavljenog HDD-a i rastavljenog SSD-a
SSD uređaji, u odnosu na HDD u sebi ne sadrže mehaničke djelove koje za čitanje i pisanje podataka koriste ugrađene glave, nego posjeduju mikročipove postavljene na jednoj pločici sklopa (PCB).
PREDNOSTI SSD TEHNOLOGIJE
Prednosti SSD tehnologije su mnogobrojne. Samim time što se mehanički dio HDD-a zamijenio statičnim djelovima mikročipova, dobili smo tih i hladan rad diska. Ako usporedimo HDD i njegovu proizvodnju buke, kao i popratnu temperaturu, nerijetko dolazimo do razočaravajućih rezultata. Ukoliko već sada posjedujete neki 7200 RPM disk, vjerojatno ste već upoznati s bukom koju isti proizvodi. 
Naravno, postoje i 5400 RPM diskovi koji donose nešto nižu razinu buke, gdje bi posebno izdvojili WD Green diskove, ali još uvijek neusporedivo sa SSD tehnologijom i njenim uređajima. Pored toga, "tihi i hladni" 5400 RPM diskovi donose i znatno sporije performanse od svojih 7200 RPM kolega.
Dakle temperatura i razina buke je na strani SSD-a, što ga još čini toliko superioranim nad HDD-om? Veće brzine čitanja i pisanja koje za sobom nosi, što je ujedno i ključna prednost nad HDD-om.
NEDOSTACI SSD TEHNOLOGIJE
Glavni nedostatak na koji će prosječan kupac naići su maleni kapaciteti i jako visoka cijena. Primjerice, SSD veličine 40 GB ne možete nabaviti za ispod 700 kn, dok za istu cijenu možete uzeti već HDD od 2 TB. Ako pogledamo dublje u tematiku SSD-a naići ćemo i na još nekoliko nedostataka.
SSD diskovi imaju određen ciklus pisanja i čitanja, što ujedno znači da s vremenom vaš skupocjeni disk može izgubiti na performansama i postat skoro pa jednak trenutnom HDD-u. Razlog tome je što su SSD diskovi u početku konstantno prepisivali raspoložive blokove i samim time se više trošili. Kako bi se jedan blok prepisao potrebno je obrisati trenutne podatke te zatim zapisati one nove - dupli posao.
Zato je naknadno uvedena funkcija TRIM, koja vašem SSD-u daje do znanja koji su blokovi slobodni i na kojima bi se koristila samo funkcija zapisa, a ne i brisanja - samim time je vijek trajanja produžen. Nažalost, spomenutu funkciju TRIM podržavaju Windows 7 i Linux 2.6.33 operativni sustavi, dok ju je Mac OS nažalost zapostavio.
ŠTO BI ONDA BILA GLAVNA NAMJENA SSD DISKA?
Samo kada pogledate kapacitet pojedinog SSD-a i spomenuti problem oko dugotrajnosti aktivnog diska, prvo što vam na um pada jest disk koji služi isključivo za operativni sustav. Tu ste i u pravu, jer za to je SSD i najpogodniji. Prosječan disk kapaciteta od 40-60 GB može zadovoljiti potrebe particije s operativnim sustavom, a samim time i ubrzati svakodnevno korištenje računala. Primjera radi, prosječna particija korisnika s instaliranim Windows 7 sustavom, Office programima, Photoshopom i ostalim, sličnim programima, zahtjeva maksimalno 30 GB podataka. Svakodnevni programi i sam operacijski sustav se time ubrzaju do krajnje granice, dok sve ostale podatke koji ne zahtjevaju brzinu SSD-a (filmovi, glazba, slike itd.) možete spremiti na zasebni HDD. U nastavku možete pogledati video koji najbolje pokazuje koliko je učitavanje operativnog sustava putem SSD-a brže naspram klasičnog HDD-a.
Samim time možemo potvrditi da se SSD disk ne kupuje radi svog kapaciteta, kojeg je ionako zaista malo, nego zbog brzine koju isti za sobom nosi. Dakle, poželjna kombinacija bi bila SSD disk kao disk za operativni sustav, a HDD kao disk za multimediju. Idemo u kratko sažeti gore spomenute prednosti i nedostatke:
KLJUČNE PREDNOSTI SSD TEHNOLOGIJE
GLAVNI NEDOSTACI SSD TEHNOLOGIJE
PROIZVOĐAČI SSD DISKOVA, NAŠA PREPORUKA
Iako je Intel duže vrijeme bio na vrhu ponude SSD-a, ostali proizvođači su mu se već pošteno približili. Među prvim kvalitetnijim konkurentima izdvojili bi Corsair i njihovu Force seriju. Od ostalih proizvođača su na našem tržištu trenutno aktualni OCZ, G.skill Transcend, Kingston i Apacer.
Ako gledamo na rang do 1.500kn, odnosno diskove od 80 GB, mogli bi smo u uži popis favorita izdvojiti sljedeće modele: Intel X-25 M, Corsair Force, OCZ Vertex 2 i G.Skill Phoenix. No opet, razlika postoji. Pri kupnji diska je stoga najbolje osvrnuti se na količinu novca s kojom raspolažete, te zatim sagledati koji disk u tom rangu nudi najveći broj IOPS operacija i što veću brzinu pisanja i čitanja.
Da ne bi ispalo da prepričavamo samo teoriju, u nastavku vas očekuje popis već testiranih SSD diskova od naše strane. Kako i dalje nastavljamo s testovima, popis ćemo redovito ažurirati.
Test: Intel SSD X25-M G2 160 GB
Naziv: Intel SSD X25-M G2
Kapacitet: 160 GB
Brzina čitanja: 250 MB/s
Brzina pisanja: 100 MB/s
Cijena: 3.150,00 kn
Link na test: Intel SSD X25-M G2
Test: Corsair Force Series F80 80 GB
Naziv: Corsair Force Series F80
Kapacitet: 80 GB
Brzina čitanja: 285 MB/s
Brzina pisanja: 275 MB/s
Cijena: 1.400,00 kn
Link na test: Corsair Force Series F80 80 GB
Test: Kingston 30GB V-Series
Naziv: Kingstone 30 GB V-series
Kapacitet: 30 GB
Brzina čitanja: 180 MB/s
Brzina pisanja: 50 MB/s
Cijena: 600 kn
Link na test: Kingston 30GB V-Series
Test: Intel X25-V 40 GB
Naziv: Intel X25-V 40 GB
Kapacitet: 40 GB
Brzina čitanja: 170 MB/s
Brzina pisanja: 35 MB/s
Cijena: 700 kn
Link na test: Intel X25-V 40 GB
