Studija je pokazala da potrošači koji žive u tehnološki manje razvijenim zemljama pokazuju više entuzijazma prema digitalnim inovacijama u usporedbi s tržištima gdje su one dostupne. Tako je u Zapadnoj Europi najveći udio ispitanika koji pokazuju otpor prema digitalnim promjenama (17 posto), dok je u Srednjoj i Istočnoj Europi, Africi te na Bliskom istoku najviše onih koji aktivno traže nove tehnologije. U Africi i na Bliskom istoku 70% ispitanika želi plaćati pametnim telefonima, a u Zapadnoj Europi se s tim slaže tek 38 posto njih. Ipak, kad je riječ o novim načinima plaćanja, potrošači u svim regijama slažu se da je pametni telefon najbolja alternativa plastičnim karticama.
„Studija koju je proveo Mastercard je jedinstvena jer pruža pravi uvid u digitalnu transformaciju društva. Pokazuje da regije u razvoju pokazuju visoki stupanj optimizma kad je riječ o potencijalu digitalnih tehnologija da mijenjaju život nabolje. To je prirodno – ispitanici na najrazvijenijim tržištima već imaju pristup toj tehnologiji i ne povezuju je s unapređenjem života ili su možda vidjeli njene potencijalno negativne učinke“, rekao je dr. Carsten Sorensen, profesor za digitalne inovacije u Londonskoj školi ekonomije i političkih znanosti (LSE).
Hrvati digitalizaciju smatraju pozitivnim procesom (68% ispitanika), ali su nešto manje pozitivni kad je riječ o utjecaju inovacije na društvo (54 posto). Više inovacija ispitanici u Hrvatskoj traže u obrazovnom sustavu te u javnom prijevozu, a potom i u zdravstvu, segmentu financijskih usluga i automobila, drugim vrstama prijevoza te u poslovnom svijetu. Kad je riječ o uređajima kojima žele plaćati, 57 posto ispitanika u Hrvatskoj preferira mobilni telefon, a slijede ID kartica (24 posto), tablet (22 posto), pametni sat (16 posto) te implantati (8 posto).
25% ispitanika je istaknulo da za plaćanje ne bi koristili ništa osim plastične kartice. Polovica ispitanika kod nas želi izvršavati autentikaciju otiskom prsta, a slijede PIN (36 posto), kod primljen SMS porukom (8 posto) i autentikacija putem selfija (5 posto). Samo 14 posto ispitanika izrazilo je otpor prema biometrijskim načinima autentikacije.
69% ispitanika posjeduje 4 ili više uređaja kao što su pametni telefon, tablet, pametni televizor, pametni sat ili drugi nosivi uređaj, bežični zvučnik ili slušalice, čitače e-knjiga, igraće konzole, ili različite mediaplayere. Čak 93 posto njih koristi 4 i više digitalnih usluga mjesečno (za Srednju i Istočnu Europu ovaj udio iznosi 89 posto, a za Zapadnu Europu 82 posto), među njima je 47 posto korisnika usluga online bankarstva (59 posto u Srednjoj i Istočnoj te 61 posto u Zapadnoj Europi), a 22 posto ispitanika koristi mobilno plaćanje (17 posto u Srednjoj i Istočnoj te 9 posto u Zapadnoj Europi).
Prosječno vrijeme ispitanik provedeno u uporabi pametnog telefona je 4,3 sata na dan, dok u Zapadnoj Europi iznosi 3,5 sata. Uz klasične funkcije kao što je e-mail, pametni telefon za pretraživanje interneta koristi gotovo 90 posto ispitanika u našoj regiji, dok su društvene mreže, usluge za online razmjenu poruka te kupnja online najpopularnije digitalne usluge.
.
Više o temi MasterCard.