Srce (Sveučilišni računski centar) najavio je veliku digitalnu revoluciju koja će zahvatiti hrvatsku akademsku zajednicu do 2021. godine. Cilj je još više digitalizirati i umrežiti sveučilišta u Hrvatskoj, s što većom otvorenošću i pristupačnošću znanstvenim podacima. Prva faza projekta je stvorit pet podatkovnih centara na sveučilištima u Zagrebu, Rijeci, Osijeku i Splitu, koja će tvoriti akademski oblak, dakle informacije između sveučilišta biti će pristupačnije nego ikad. Od svih centara najveći će biti u Zagrebu:
"Tijekom 2019. godine Srce, u suradnji s partnerima, planira iskorake posebno na izgradnji modernog podatkovnog centra Srca unutar kampusa Borongaj u Zagrebu, a koji će među ostalim udomiti i novi, kapacitetom najveći, superračunalni resurs sustava znanosti i visokog obrazovanja u Hrvatskoj“, istaknuo je zamjenik ravnatelja Ivan Marić.
Drugi veliki projekt Srca i Ministarstva znanosti i obrazovanja vezan je uz uspostavu Informacijskog sustava o hrvatskoj znanstvenoj djelatnosti (CroRIS) u okviru projekta Znanstveno i tehnologijsko predviđanje kojeg vodi Ministarstvo znanosti i obrazovanja i koji se financira sredstvima iz fondova EU. Srce radi na izgradnji cjelovitog sustava koji će povezivanjem postojećih informacijskih sustava i izgradnjom nedostajućih komponenti osigurati potpune i relevantne informacije o stanju, rezultatima i potencijalima hrvatskog istraživačkog prostora. Jedna od komponenta je i provjera plagijata.
Uz pomoć novih softvera plagijatorima će konačno odvoniti
Od akademske godine 2019./2020. planira se nabava licenci za dva softvera za provjeru autentičnosti radova studenata na hrvatskim visokim učilištima. Takav softver kvalitetna je pomoć i osigurava donošenje kvalificiranih odluka visokim učilištima, mentorima i povjerenstvima o autentičnosti predanih radova, tj. odluka o tome radi li si o eventualnom pokušaju plagiranja.
Sredstva za nabavu softvera osigurat će Ministarstvo znanosti i obrazovanja. Plan je nabaviti licence koje će omogućiti neograničen broj provjera za svakog od upisanih studenata, te će provjeru radova (od seminarskih do završnih i doktorskih) moći napraviti i studenti i nastavnici.
U sustavu digitalnih akademskih arhiva i repozitorija krajem 2018. godine tehnički je omogućena pohrana nove vrste digitalnih objekata: skupa podataka (engl. dataset), pa tijekom 2019. godine predstoji promocija uporabi ove mogućnosti koja je namijenjena za pohranu i dugotrajno čuvanje istraživačkih podataka koji su kreirani ili prikupljeni tijekom istraživanja i temelj su za objavljene znanstvene rezultate.
Implementirana podrška za skupove podataka omogućava pohranu sukladno FAIR data načelima (Findable, Accessible, Interoperable, Reusable) u upravljanju podacima. Čuvanje i objava istraživačkih podataka u otvorenom pristupu ne samo da sve češće postaje zahtjev financijera pojedinih istraživanja (npr. u projektima koje financira EU) nego doprinosi i kvaliteti istraživanja, bržoj primjeni i boljoj iskorištenosti rezultata istraživačkoga rada.
.
Više o temi Srce