Računalni korisnici, kao najvažniji razlog što ne koriste nelicencirani softver, navode rizik od sigurnosnih prijetnji povezanih s malicioznim softverom. Među njihovim specifičnim problemima navode se hakerski upadi te gubitak podataka. Ipak, dojmljiv je podatak da 52% softvera instaliranog na osobna računala u Hrvatskoj u 2013. godini nije propisno licencirano. Globalno BSA istraživanje o softveru svake druge godine za BSA provodi IDC, koji je ove godine anketirao računalne korisnike na 34 tržišta, uključujući i gotovo 22.000 potrošača i poslovnih korisnika te više od 2.000 IT menadžera.
Stopa računalnog softvera koji je instaliran bez propisne licence u Hrvatskoj iznosila je 52% u 2013. godini, što predstavlja pad od 1 postotnog poena u odnosu na 2011. godinu. Komercijalna vrijednost tog, nelicenciranog softvera iznosi ukupno 332 milijuna kuna. Kao glavni razlog nekorištenja nelicenciranog softvera, računalni korisnici diljem svijeta navode izbjegavanje sigurnosni prijetnji malicioznog softvera. Među rizicima povezanim s nelicenciranim softverom, 64% korisnika diljem svijeta kao glavni razlog zabrinutosti navodi neovlašten pristup hakera, a 59% gubitak podataka.
IT menadžeri diljem svijeta izražavaju razumljivu zabrinutost jer nelicencirani softver može uzrokovati štetu, no manje od polovice njih tvrdi da je prilično sigurno da je softver u njihovoj kompaniji pravilno licenciran. BSA vjeruje da svojim edukacijskim naporima može pridonijeti podizanju svijesti o pitanjima urednog licenciranja i upravljanja softverskom imovinom, jer procjenjuje kako mnogo menadžera i donositelja odluka nije upoznato s problemima i rizicima nelicenciranog softvera.
Među ostalim zaključcima Globalnog BSA istraživanja o softveru može se zaključiti kako je globalna stopa softvera instaliranog bez propisne licence porasla s 42% u 2011. na 43% u 2013, jer je kod rastućih gospodarstava, u kojima je stopa nelicenciranog softvera najveća, broj računala i dalje raste i čini značajnu većinu. Komercijalna vrijednost instalacija nelicenciranog računalnog softvera ukupno u 2013. godini iznosi 347 milijardi kuna.
Regija s najvećom ukupnom stopom instalacija nelicenciranog računalnog softvera u 2013. je regija Azije i Pacifika, sa 62%. Ovaj broj predstavlja 2-postotno povećanje u odnosu na 2011. godinu, a komercijalna vrijednost nelicenciranih instalacija premašuje 116 milijardi kuna. Regija Srednje i Istočne Europe sa 61% ima sljedeću najveću stopu nelicenciranih softverskih instalacija, a slijedi Latinska Amerika s 59% te Bliski Istok i Afrika, također s 59%.
Sjeverna Amerika s 19% nastavlja s najnižom regionalnom stopom nelicenciranih softverskih instalacija, iako i s takvom stopom ostvaruje značajnu komercijalnu vrijednost od 60 milijardi kuna, dok je u regiji Zapadne Europe stopa u 2013. pala za 3 postotna poena na 29%, s komercijalnom vrijednošću od 71 milijardu kuna.
.
Više o temi sigurnost.
>> Nacionalni CERT predstavio web stranicu za sigurnost www.antibot.hr
