Vodeća karakteristika je uvijek bio sami takt procesora. Tako je već prošle godine svaki renomirani proizvođač mobilnih uređaja imao svoj model pogonjen procesorom 1 GHz takta. Taj takt je napokon dao dovoljno snage da se uređaju mogu potjerati u visokim rezolucijama, tečnim radom, sve ljepšom grafikom, animacijama, web stranicama istovjetnim onima kakve ih gledamo na PC-u. Naravno, tu i tamo se događa poneko trzanje prilikom pregleda web stranice natrpane Flash sadržajima.
Dostizanjem takta od 1 GHz na mobilnim uređajima došla je i glad za strujom, pa tako danas jedan prosječan mobilni uređaj pod opterećenjem ne može idržati više od 24h na bateriji bez ponovnog punjenja. Ako s njim igrate igre ili surfate internetom, telefon neće izdržati niti cijeli dan.
1Ghz procesori u mobitelima: HTC Desire HD i Samsung i9000 Galaxy S
Zbog gladi za HD multimedijom, boljim igricama, ugodnijem surfanju stranicama i sličnom, a nemogućnosti da se takt puno poveća bez drastično većih baterija i težih uređaja, upravo ove godine slijedi potpuno nova revolucija u mobitelima: više-jezgreni procesori.
Kako dodavanjem dodatne CPU jezgre možemo udvostručiti performanse u aplikacijama koje znaju baratati njima, a napretkom dizajna zadržati potrošnju na razini prijašnjeg jedno-jezgrenog procesora jasno je da će se ove godine pojaviti mnogo uređaja koji upravo kreću tim smjerom. Odlučili smo stoga malo detaljnije ući u razlike arhitektura između konkurenata te vidjeti neke prednosti i nedostatke koje prate iste.
ARM vs. INTEL
Postoje dvije arhitekture koje uspoređujemo: jedna je ARM i ugrađuje se većinom u mobitele, a druga X86 i dosada se ugrađivala većinom u netbookove, a uskoro obje arhitekture možemo očekivati u tabletima. Nije poznato hoće li se Atom predstaviti u mobitelima. Trenutno najpopularniji ARM bazirani procesor je ARM Cortex-A9 Snapdragon, dok iz Intela stiže Atom N450.
Najbitnija razlika je što je ARM Snapdragon zapravo sistem u čipu (tzv. SOC - System on chip). Sve što je potrebno za njegov rad, integrirano je u jedan jedinstven čip - uključujući procesor, chipset, memorijski kontroler, I/O jedinicu, dok se od ARM-a kupuje samo licenca, a sami proizvod sa dodatnim preradama, memorijom, grafičkom karticom i sl. proizvodi proizvođač uređaja poput Samsunga.
Kod Intela, Atom je samo procesor te zahtjeva dodatni čipset, grafiku karticu (koja može biti dio čipseta), memoriju i sve ostalo zasebno. Samim time trenutno nije toliko kompaktan kao ARM struktura, no Intel radi na novim Atomima koji će objedinjavati više stvari u jednom čipu, no za sada ipak ne sve poput svoje konkurencije u čiju ulazi. Druga bitna razlika je da Atom troši osjetno više struje za svoj rad i iako na očigled radi na višim taktovima po testiranjima u sirovoj snazi obrade podataka daleko zaostaje za ARM strukturom. Po svemu do sada njegova najveća prednost je ta da je X86 procesor što znači da je na uređaj sa Atom procesorom moguće instalirati bilo koje Windowse.
Najnovije vijesti govore o tome da sada Microsoft aktivno radi na optimizacijama Windowsa te da bi se u skorije vrijeme trebala pojaviti nativna podrška za ARM procesore integrirana u same Windowse, a samim time Atom više neće imati prednost koji ima sada te će Intel stvarno morati zavrnuti rukave ako se bude htio masovnije pojaviti u manjim tabletima i telefonima.
Za usporedbu smo uzeli Qualcomov Snapdragon ARM procesor radnog takta 1GHz koji u radu troši između 250mW i 500mW a na čekanju svega 10mW dok nadolazeći Atom Morestown jezgrom troši 1000mW u radu i 35mW na čekanju iz čega proizlazi da ARM struktura nudi 2-3x bolju učinkovitost u radu. Trenutni Atom se niti ne isplati uspoređivati jer sam procesor bez čipseta i troši preko 2W a sve zajedno s ostatkom potrebnim za rad preko 7W.
Ako uzmemo uspoređivati sirove performanse dolazimo do toga da će novi dvojezgreni ARM procesor na radnom taktu 1.5 GHz imati oko 7500 MIPS-a (milijun obrađenih kalkulacija po sekundi), dok će nadolazeći mobilni dvojezgreni Atom radnog takta 1.6 GHz imati oko 4000 MIPS-a.
Iz svega navedenoga jasno se vidi kako je ARM struktura štedljivija u radu i nudi veću sirovu snagu za obradu informacija. Stoga je jasno zašto je Microsoft počeo prilagođavati Windowse te u njih dodavati podršku za ARM strukturu, kao što je jasno zašto je baš nVidia odučila napraviti svoj procesor za mobilne uređaje (Tegra) upravo na ARM strukturi.
TEGRA2
nVidia Tegra2 je također SOC procesor, odnosno kompletan sistem u čipu, ali napravljen da ponudi vrhunske performanse i najvećim ljubiteljima multimedije. Tegra2 sastoji je od dvojezgrenog ARM procesora sa dodanom nVidia grafičkim čipom, memorijom, procesorom za HD enkodiranje i dekodiranje, kao i procesorom za obradu zvuka. Sve to natrpano u jedan čip, optimizirano za rad na niskom naponu i maloj potrošnji energije. Performansama daleko nadilazi klasična riješenja koja su sada na tržišu, ima izlaz za 1080p HD video, podršku za HDMI, 12MP kamere i 2 zaslona u isto vrijeme (jedan na uređaju, drugi na TV-u vrti puni HD video putem HDMI kabela). Zbog dodatne grafičke kartice možemo očekivati kvalitetnu 3D grafiku. Poseban HD dekodera i 12MP kamera vjerojatno će ponuditi i snimanje videa u punoj (Full) HD tehnici. Ne treba ni spominjati da Flash sadržaj za ovaj procesor ne predstavlja problem, jer nVidia navodi da je isti hardverski ubrzan.
Kako je najavljeno podosta uređaja na ovom procesoru u prvoj polovici 2011. godine, trebamo samo malo pričekati prije nego sve ove navode stavimo na test i vidimo kako rade u praksi. U svakom slučaju, za očekivati je da će Android telefoni s ovakvim hardverom biti još rašireniji.
Primjer nVidia Tegra2 procesora na LG Optmiusu 2x
Postoje i druge tvrtke poput Freescalea koji najavljuje i.MX 6 seriju procesora temeljenih na ARM strukturi no oni najavljuju 2-jezgrene i 4-jezgrene procesore za pametne telefone a ne sumnjamo da će im se u tome pridružiti i nama dobro znani Cortex ili Samsung sa svojim Hummingbird procesorima.
Svi ovi procesori će biti u stanju obrađivati i dati puni HD sadržaju putem HDMI izlaza ili vrhunske performanse u radu ili igranju. Sve u svemu, u ovoj godini možemo očekivati rat ne samo u taktu procesora, već i tko će koliko jezgri procesora utrpati u mobitel, a da on ipak može izdržati barem dan intezivnije upotrebe.
Sony Ericsson Arc - prvi uređaj najavljen u 2011. je i dalje na 1Ghz Snapdragonu
