PRVO MALO POVIJESTI...
Fotografija je posljedica nekoliko otkrića početkom i sredinom 19.-og stoljeća. Skoro 50 godina bila je dostupna samo bogatijem društvenom sloju. Širu popularnost joj je donio g. Eastman, osnivač i danas poznatog Kodaka koji je izumio fotografski film te je krajem 19.-og stoljeća za pristupačnu cijenu ponudio fotoaparat na negativ koji se održao do današnjih dana.
Jedan od većih problema je bilo kadriranje jer je fotograf vidio obrnutu fotografiju ili pak pomaknutu sliku od one koju je snimio fotograf. Stoga je vrlo brzo razvijen SLR (single lens reflex) – fotoaparat koji omogućava da fotograf vidi točno ono što će fotoaparat snimiti. To je omogućeno time što fotograf gleda kroz objektiv pomoću kojeg se snima fotografija. Ipak prošlo je još skoro 50 godina dok se nije pojavio prvi SLR kakvog znamo i danas – sa pentaprizmom i ogledalom.
Danas, 60 godina od pojave tog fotoaparata, imamo raznoliko tržište fotoaparata, a u zadnjih deset godina se pojavilo nekoliko novih kategorija, dok su neki skoro nestali...
KOJA KATEGORIJA FOTOAPARATA VAM TREBA?
Rangefinder – danas skoro nepoznat širem krugu ljudi, čije boje brani Leica. Naziv je dobio po načinu fokusiranja koje je slično načinu kako ljudske oči određuju udaljenost od subjekta. Analogni rangefinder danas koriste samo zaljubljenici u fotografiju, a digitalni rangefinder tipa Leica M9 samo vrhunski fotografi koji si ga mogu priuštiti. Uz vrlo kvalitetne fotografije ide kompaktan dizajn što naročito cijene ulični fotografi.
Fotoaparati s nepromjenjivim objektivima – Nekada popularni "idioti", odnosno point-and-shoot (usmjeri i okini) fotoaparati su zamišljeni kao fotoaparati za široku publiku, koja želi dobre fotografije, ali nema vremena i ne želi učiti o teoriji fotografije. Dolaskom digitalije, ova klasa je dobila napredne procesore i male kompjutere u kompaktnom tijelu koji u dijeliću trenutka određuju idealne parametre za fotografiranje određenog trenutka. Tu svrstavamo:
- Kompakti - Osnovno im je da imaju malo tijelo te da stanu u skoro svaki džep. Od tuda im i naziv.
- Ultrazoom – Karakteristika im je da imaju objektiv koji pokriva veliko područje, obično objektiv ima faktor zumiranja od 12x na više.
- Low light – kompakti koje karakterizira objektiv jake svjetlosne moći, tj blenda ima vrijednost 2 ili manju (npr. Olympus XZ-1, Canon S95, Panasonic Lumix DMC-LX5)
- High end – Ovdje ulaze fotoaparati koji osim kvalitetne automatike nudi i široku lepezu polu automatskih i manualnih kontrola fotoaparata kao i snimanje RAW fotografija.
Fotoaparati s promjenjivim objektivima – karakteristika im je da više ovise o fotografu nego o automatici u sebi tako da omogućuju fotografu da u potpunosti izrazi svoju viziju. Tu svrstavamo:
DSLR srednjeg formata – fotoaparat koji ima senzor veličine negativa srednjeg formata, npr. Pentax 645 ima senzor veličine 6x4,5cm
Full frame DSLR – fotoaparat koji ima senzor veličine 35mm formata filma, odnosno 36x24mm
APS-C DSLR – Naziv dolazi od Advanced Photo System type-C,što znači da fotoaparat ima veličinu senzora kao i Advanced Photo System negativi (25.1 × 16.7 mm).
Iako postoje male razlike u veličini senzora, ovisno o proizvođaču, radi se o istoj klasi.
EVIL, MILC, SLD = PEN, NEX...
Fotoaparati bez ogledala (mirrorless camera) – fotoaparati koji su izbacili ogledalo i pentaprizmu iz dizajna čime su dobili na manjoj masi i manjim dimenzijama. Jako su zgodni jer ih zaštitari na koncertima ne doživljavaju previše ozbiljno pa je mali rizik da ostanete bez koncerta jer ste odlučili uhvatiti par fotki omiljenog benda.
Olympus PEN, Panasonic G, Samsung NX, Sony NEX>
Iako je dosta ovih naziva nastalo u zadnjih deset godina, većina naziva se dobro udomaćila kod korisnika. Iako se stariji fotografi s iskustvom u analognoj fotografiji znaju podsmjehnuti kad čuju izraz "Full Frame", budući da je to bio uobičajen format na analogiji, najviše kontroverzi dolazi od zadnje spomenutog tipa fotoaparata – onih bez ogledala. Iako se probio naziv EVIL (electronic viewfinder, interchangeable lens), naziv nije marketinški dobar jer EVIL u prijevodu znači zlo. Stoga se krenulo s prijedlozima za nova imena. Poznati fotografski portal Dpreview je prije par tjedana ponudio anketu gdje je ponudio slijedeće nazive - Mirrorless Interchangeable Lens Camera, Interchangeable Lens Compact, Compact System Camera, Micro System Camera, Single Lens Electronic i Digital Single Lens Micro. Uvjerljivo sa preko 45% glasova je pobijedio naziv Mirrorless Interchangeable Lens Camera (kraće MILC) koji se može pronaći i na Wikipediji. Svejedno, Olympus i Panasonic se koriste nazivom „new-generation system cameras“, dok se na netu može pronaći i izraz SLD (single lens direct/digital).
Sve u svemu, taj tip fotoaparata neće tako brzo dobiti svoj standardan naziv iako to zbunjuje korisnike. Tko zna, možda se uskoro uključe i Canon i Nikon u trku sa svojim nazivima. Umjesto da se veliki igrači sjedu i dogovore, svi računaju na to da će njihov naziv pobijediti. Da bi mogli na tome godinama nakon graditi imidž. Kao što to radi Philips s CD-ima, Sony s Blu ray-om i sl.