Je li vam ovo poznato - dok čitate tekst na internetu iskače vam prozor s reklamom za vaš omiljeni proizvod i par notifikacija o objavama vaših prijatelja na Facebooku koji su povezali zanimljiv i zabavan video. S tog videa, prešli ste na drugi, pa na treći, a o čemu je bila riječ u tekstu s početka priče, nemate pojma. Internet je postao glavni izvor informacija koje primamo i na njemu se odvija većina socijalne interakcije. Kako su multitasking i brzina nešto čemu na internetu težimo, mijenja se naš način procesuiranja informacija, a prema istraživanjima neuroplasticista, time se mijenja i naš mozak.
Neki kognitivni stručnjaci, psiholozi i neurolozi smatraju kako se događaju pozitivne promjene u našem mozgu. Istraživanja su pokazala kako je aktivnost mozga za vrijeme pretraživanja interneta slična aktivnosti pri rješavanju križaljki i zagonetki. To može imati pozitivne dugoročne posljedice na održavanje vitalnosti mozga u starosti.
Istraživanja su pokazala i kako je aktivnost mozga pri surfanju značajno veća kod svakodnevnih korisnika interneta, nego kod osoba koje se rjeđe služe internetom. S druge strane, brojni su strahovi od negativnog utjecaja tehnologije, poput smanjenja koncentracije, površnog učenja i "bijega" u virtualnu stvarnost. U svakom slučaju, tehnologija je promijenila naš način života, razmišljanja i osjećanja.
.
Pojava Googlea omogućila je pretraživanje velikog broja informacija, bez potrebe njihovog spremanja u dugoročnu memoriju. Neuroznanstvenici su 2007. proveli istraživanje kojim su potvrdili kako mlađe generacije imaju problema s pamćenjem datuma rođendana bliskih osoba, vlastitog broja telefona, te značajno slabljenje matematičkih vještina i orijentacije u prostoru. Internet je postao poput naše vanjske memorije. Duštvene mreže su smanjile vrijeme pozornosti i koncentracije, pogotovo kod mlađe generacije koja provodi puno vremena koristeći pametne telefone. Sva tehnološka otkrića od telefona, televizora do kompjutera, mijenjala su naš način života. No, prvi puta u povijesti imamo pametni telefon, tehnološki uređaj dovoljno malen da ga nosimo svugdje sa sobom.
.
Kada smo već kod pametnih telefona, koliko puta ste osjetili vibraciju mobitela u džepu ili čak čuli melodiju vlastitog zvona, no kada ste izvadili i pogledali na mobitel, ništa. Istraživanje objavljeno 2012. godine pokazalo je kako gotovo 90% ispitanika doživljava isto. Riječ je o sindromu fantomske vibracije, senzaciji koji uzrokuje naš mozak. Iako se ne smatra psihološkim problemom, nego samo smetnjom, zanimljiv je primjer utjecaja tehnologije na funkcioniranje našeg mozga.
.
Nekada je bilo najljepše zaspati uz televizor, a danas su televizore zamijenili laptopi, tableti i pametni telefoni. Neuroznanstvenici upozoravaju kako svjetlo koje emitiraju ekrani navedenih uređaja loše utječe na lučenje hormona u tijelu koji nas uvode u san. Tijelo "misli" da je još dan, što "zbunjuje" naš tjelesni sat i remeti dnevni ritam sna. Naše su oči posebno osjetljive na plavo svjetlo s ekrana. Ukoliko imate problema s nesanicom, stručnjaci preporučuju odmor od bilo kakve vrste ekrana nekoliko sati prije spavanja.
.
Svakodnevno pregledavanje brojnih fotografija i videa naših prijatelja na Facebooku i Instagramu (koji na neobičnim mjestima rade zabavne stvari) može u nama stvoriti osjećaje nezadovoljstva i depresije. Riječ je o strahu da nešto ne propustimo, osjećaju kako svi drugi doživljavaju uzbudljive stvari, iz kojih se osjećamo isključenima. To je jedan od razloga zbog kojeg neprestano pogledavamo mobitel, očekujući notifikacije. Dokazano je da čak i fotografije hrane na društvenim mrežama mogu imati loš utjecaj na naše prehrambene navike. Istraživanje je pokazalo kako gledanje fotografija hrane može pokvariti apetit, jer gledanje u fotografije stvara osjećaj kao da smo to već jeli. Što možda nije ni tako loše ukoliko ste na dijeti :)
.
Prema istraživanju iz 2013. godine, igranje pucačina u prvom licu, poput igrica Call of Duty i Unreal Tournamenta, razvija vještine brzog donošenja odluka i vizualne vještine. Ova vrsta igara stavlja igrače u poziciju u kojoj moraju u trenutku donijeti važnu odluku temeljenu na vizualnim doživljajima, što dugoročno poboljšava visuospacijalne vještine, vještine percepcije objekata i njihovih odnosa u prostoru. Istraživanje također potvrđuje kako igrači bolje razaznaju detalje i kontrast u fizičkom životnom okruženju. Psiholozi u Norfolku su iskoristili ova otkrića i osmislili videoigrice koje pomažu djeci s poremećajima pažnje pri kontroli moždanih valova. Druga istraživanja pokazuju kako igranje strategija razvija multitasking i kognitivne sposobnosti.
.
Spomenuto istaživanje iz 2013. koje je otkrilo neke pozitivne utjecaje videoigrica na ljudski vid i mozak, otkrilo je i neke ne tako pozitivne utjecaje igranja pucačina. Iako niti jednim istraživanjem nije dokazano kako nasilne videoigrice uzrokuju nasilno ponašanje i mišljenja stručnjaka su podijeljena, sve više istraživanja ipak potvrđuje da u određenim okolnostima i uz druge faktore ono može povećati mogućnost nasilnog ponašanja. Kako igrači u igricama u napetim situacijama moraju donositi važne odluke, prema rezultatima istraživanja, to ih čini impulzivnijima zbog nedostatka vremena za valjanu obradu podataka, te takav obrazac lako prenose u stvarni život.
.
Internet najviše koristimo za komunikaciju s drugima. Brža i jednostavnija od komunikacije licem u lice za današnji tempo života, ona se znatno razlikuje kada je riječ o procesima koji se odvijaju u našem mozgu. Komunikacija na daljinu "prespojila" je živčane puteve u ljudskom mozgu. Kod djece u razvoju živčani putevi se proširuju i umrežavaju stimulirani majčinim glasom, dodirom, mirisom, a kasnije senzacijama drugih ljudi iz fizičke okoline. Kod djece koja puno vremena provode pred ekranom utvrđeni su drugačiji živčani putevi, što se u stvarnom životu negativno odražava na koncentraciju, samopouzdanje, mogućnost osjećanja empatije i duboke osobne veze s ljudima. Zbog plošne komunikacije putem interneta, u kojoj nedostaje ljudska komponenta, online komunikacija je izrodila emotikone, koji do neke mjere zamjenjuju neverbalnu komunikaciju. S druge strane, online komunikacija je globalna i omogućuje povezivanje s istomišljenicima na drugim dijelovima svijeta, te tako predstavlja oazu socijalnih kontakata, koja nam u fizičkom svijetu nije dostupna.
.
Ljudski se mozak neprestano mijenja. Ne tako davno, znanstvenici su mislili da je mozak fiksan poput hardware-a, no krajem 20. stoljeća otkrili su kako je mozak zapravo vrlo fleksibilan i može se reprogramirati. Neuroplastika mozga omogućava nam da se prilagodimo okolini i uvjetima života. Tako se ljudski mozak prilagođava i tehnologiji koja nas okružuje. Mnoga su polja utjecaja tehnologije na mozak još neistražena, poput utjecaja dugoročnoj izloženosti virtualnoj stvarnosti, koja polako ulazi u svakodnevnicu (mainstream). No, jedno je sigurno - tehnologija mijenja naš mozak.
Svakodnevno korištenje pametnih telefona uzrokovalo je promjenu interakcije osjeta palca ruke i centra u mozgu za procesuiranje palčane senzacije. Tako je istraživanje pokazalo različite moždane procese pri obradi osjeta dodira kod korisnika pametnih telefona naspram ispitanika koji ne koriste dodirne ekrane. Kako je tehnologija ušla u sva područja naših života mnogi vizionari predviđaju razvoj čovjeka u kiborga. Sci-fi? Da, bili su to i dodirni ekrani, hologrami i VR prije nekoliko desetaka godina.
.
Više o temi: znanost.
