>> LG hladnjaci nude do 32% uštede energije

Cjelokupna bijela tehnika se dijeli na samostojeće i ugradbene aparate. Ugradbenih aparata je u ponudi nešto manje naspram samostojećih, a često se kupuju u kompletu s kuhinjama gdje dobivate cjelokupno rješenje i savjete prodavača. Iz tog razloga, istražili smo tržište samostojećih hladnjaka, u suradji sa specijaliziranom trgovinom bijele tehnike (www.bijela-tehnika.com) koji djeluje u sklopu Madato trgovine u čijem su vlasništvu i Kult kuhinje.

Jedan od većih problema pri kupovini bijele tehnike je neinformiranost kupaca o toj vrsti proizvoda, naspram primjerice smeđe tehnike (audio i video). S druge pak strane, primjena modernih tehnologija upravo je visoko zastupljena u bijeloj tehnici, jer se njezinim razvojem teži višoj kvaliteti života.

VRSTE HLADNJAKA

Većina kupaca prema dimenzijama svog doma, unaprijed zna koju vrstu hladnjaka želi kupiti. Ovdje ipak navodimo vrste hladnjaka.

Dostupni su samostalni hladnjaci koji se prodaju znatno manje od kombiniranih hladnjaka, iako ih u ponudi imaju gotovo svi proizvođači. Razlog su možda veće dimenzije dviju zasebnih aparata (hladnjaka i zamrzivača), kao i ukupno viša cijena. Prosječna širina kombiniranih hladnjaka je oko 60 cm (a postoje i modeli do 80 cm širine poput Samsung-ovog RT58WASW).

Primjer Gorenje samostalnog i kombiniranog hladnjaka

Unutar kombiniranih hladnjaka, dostupni su side-by-side modeli standardne širine 90 cm. Takvi hladnjaci su postali vrlo popularni zbog čestog pojavljivanja u holivudskim filmovima, dok je američki General Electric (koji s manjim tržišnim udjelom hladnjake prodaje i u hrvatskoj) prvi na svijetu proizveo side-by-side hladnjak. Takvi frižideri donedavno su bili dostupni tek od oko 7.500 kuna, dok su ove godine na tržištu prisutni modeli i od 5.500 kuna (Samsungov model RS20CRPS bio je svojedobno na akciji u Technomarketu po toj cijeni).

 
Electroluxov side-by-side hladnjak (lijevo) • Samsungov samostalni hladnjak i samostalni zamrzivač (desno)

Na tržištu su dostupni i samostalni hladnjaci koji se mogu kombinirati sa zamrzivačem jednakih dimenzija uz identičan dizajn. Tako kombiniran zamrzivač i hladnjak u ponudi već duže vrijeme nudi Liebherr. Dostupni su takvi modeli od Gorenja, a nedavno je i Samsung predstavio dva takva modela. Ključna razlika odvojenog hladnjaka i zamrzivača naspram side-by-side modela je u širini od 120 cm naspram 90 cm (koliko je širok side-by-side).

Na kraju tu su i vinski hladnjaci, kao i škrinje koje se češće koriste za profesionalnu uporabu.

Škrinja i vinski hladnjak

TEHNOLOGIJA U HLADNJACIMA

Nakon pregleda vrsta hladnjaka, dolazimo do kvalitete izrade kućišta hladnjaka i ugrađene tehnologije u sam hladnjak. U razgovoru sa Jonasom Dičićem, voditeljem portala bijela-tehnika.com, kao i s brojnim prodajnim predstavnicima različitih proizvođača bijele tehnike, utvrdili smo da je NO FROST jedan od većih napredaka u proizvodnji hladnjaka. Ovisno o dimenzijama uređaja, NO FROST je prisutan u modelima već od oko 3.000 kuna na više, iako postoje hladnjaci do 5 ili 6.000 kuna koji nažalost nemaju ugrađen NO FROST.

Što je NO FROST? 

Naspram samootapajućih frižidera, u NO FROST hladnjake je ugrađen poseban ventilator u zamrzivaču koji indirektno vrti hladan zrak sprećavajući stvaranje leda na samim policama. Već tradicionalno, svaki proizvođač za vrlo sličnu ili istu tehnologiju daje nešto drugačiji naziv, pa se tako kod hladnjaka pojavljuju nazivi NO FROST, Full NO FROST i sl. Najbitnije za kupca je da ventilator ne buči previše, što je kod dimenzijama manjih hladnjaka neizbježno. Drugi problem ove tehnologije je isušivanje hrane u hladnjaku, čemu različiti proizvođači skupljih hladnjaka pokušavaju doskočiti novim i naprednijim tehnologijama hlađenja, poput Panasonicove INVERTER tehnologije, ili pak Sharpovog nano osvježivača koji posebno spriječava da se hrana ne suši. Iako dva netom spomenuta proizvođača možda nemaju velike tržišne udjele u Hrvatskoj, njihova tehnologija na globalnom tržištu često predvodi i inovira upravo u bijeloj tehnici.

Slijedeći napredak tehnologije u hladnjacima su Bio Fresh ladice iliti Vitamin Safe ladice. Radi se o funkciji osvježavanja voća i povrća tehnologijom sličnom poput vakumiranja. Temperatura se održava na oko 0 stupnjeva u posebnim ladicama, dok posebno odvojen ventilator struji zrak samo za tu hranu. Rezultat je da voće i povrće nije vlažno, dok se vitamini gube sporije. Panasonic je u proizvodnji hladnjaka otišao tako daleko da je u Bio Fresh ladice ugradio i LED diode koje bi trebale simulirati fotosintezu, umjesto da voće i povrće stoji u mraku hladnjaka što nam zvuči vrlo futuristički i nevjerojatno iako je potvrđeno od nezavisnog tijela.

Na kraju, najskuplji modeli od oko 6 ili 7 tisuća kuna  na više, imaju odvojene spremnike za vodu. Najčešće se radi o Brita filterima (kakve ugrađuje Electrolux u neke modele svojih hladnjaka), iako se obični spremnici hladne vode danas mogu dobiti i u hladnjacima od oko četiri tisuće kuna.

Ove tri navedene karakteristike najčešće utječu na cijenu hladnjaka zbog većeg broja ugrađenih ventilatora i posebnih filtera unutar hladnjaka. Oni spriječavaju mješanje različitih mirisa hrane, a dodatno su ugrađene tehnologije antibakterijske zaštite, pa tako japanski Sharp ima zaseban plasma cluster - tj. ionizator (protiv bakterija), dok Samsung nudi Silver Nano tehnologiju srebrnog premaza hladnjaka, koja je otporna na bakterije.

KVALITETA IZRADE

Pored naprednosti ugrađene tehnologije, iznimno je bitna i kvaliteta izrade hladnjaka. Primjerice, treba razlikovat INOX boju ili INOX materijal izrade. Zatim da li se radi o Full INOX izradi (samo prednja stranica je od INOX-a ili su i bočne). Tako Liebherr u svoje hladnjake od 7.000 kuna na više ugrađuje Full INOX. Liebherr inače neke serije bijele tehnike proizvodi za Miele, a u tom rangu kvalitete je i njemački Siemens. Miele se ne probija toliko dizajnom, ali su im uređaji testirani na radni vijek od 20 godina, dok su materijali izrade iznimno dobri.

Prilikom kupovine, većini kupaca je iznimno bitna pristupačnost pojedinog branda kao i ponuđena garancija (uz servisnu mrežu). To je i jedan od razloga zbog kojih Gorenje visoko kotira na našem području.

Za razliku od Siemensa, Liebherra i Mielea, Bosch primjerice ne proizvodi sve modele bijele tehnike u Njemačkoj, već kao Beko i dio Končarovog asortimana, uređaje proizvodi u Turskoj što zasigurno utječe na cijenu proizvoda, dok bi kvaliteta proizvodnje rangirana prema ISO certifikatima trebala biti ista. Razlikuju se pak standardi kvalitete kao i već spomenuta različitost uporabe materijala prilikom izrade. LG, Samsung i Sharp se proizvode u Kini i Koreji, dok se pojedini Sharpovi modeli proizvode u Njemačkoj i Japanu. 

Na kraju, ovdje nisu spomenuti inače vrlo istaknuti energetski razredi. Pored A, B i C energetskih razreda, pojavljuju se i A+ ili A++ energetski razredi u čemu pak nema jasne standardizacije od neovisnog tijela.