Roboti bi se uskoro mogli ponašati nezavisnije i znatno inteligentnije. Barem se tako nadaju znanstvenici sa Sveučilišta Sheffield i Sussex koji su krenuli s istraživanjem vrijednim milijun funti, kojim će pokušati stvoriti simulaciju senzornog sistema pčela. Sve ovo pomoglo bi radnicima na farmama koji ručno oprašuju neke biljne kulture, odnosno zamijenili bi ih ovakvi roboti, jednako kao i u spasilačkim misijama. Ne sumnjamo da bi ista tehnologija bila od pomoći i u vojno-obavještajnoj primjeni.
Znanstvenici će dakle pokušati stvoriti simulatore zasnovane na živčanom sustavu pčele, a oni bi se kasnije trebali umetati u robote te će se istražiti mogu li se takvi roboti kretati svijetom na sofisticirani način pčela.
Dr. James Marshall sa Sveučilišta Sheffield objašnjava kako je simulacija mozga jedan od najvećih izazova u stvaranju umjetne inteligencije. "Mozak pčela medarica je malen i do njega je lakše doći nego do mozga kralježnjaka pa se stoga nadamo da ćemo na njegovoj osnovi napraviti točan model koji ćemo, pak moći testirati na robotima", rekao je dr. Marshall. Do sada su sve simulacije rađene na osnovi ljudskog, majmunskog i mišjeg mozga. No, jednostavniji organizmi poput pčela imaju iznenađujuće napredne spoznajne mogućnosti. Ako se uspije napraviti simulacija rada njihovog mozga nastat će roboti koji će moći raditi kompleksne zadatke, jednako kao i mozak životinja. Primjerice, robot će moći namirisati i vidjeti različite stvari i mirise kao što pčela vidi i namiriše određeno cvijeće.
Nadalje, pčele su poznate po svojoj nepogrešivoj sposobnosti da se s velikih razdaljina vrate u svoju košnicu i k svome roju. Vjeruje se da za to koriste položaj sunca kao polaznu točku te prema njemu kalkuliraju rutu za povratak kući. Sada se zato znanstvenici nadaju da će stvoriti umjetni pčelinji mozak pomoću kojih će roboti, s obzirom na ono što vide ili namirišu sami donositi odluke, a ne samo izvršavati već prije programirane zadatke.
Modeli napravljeni na osnovi pčelinjeg mozga nosit će niz veoma jakih grafičkih kartica pomoću kojih bi se trebale simulirati sve kalkulacije koje postoje u pčelinom mozgu. Inače, mnogi znanstvenici već koriste grafičke kartice u slične svrhe jer su lakše za korištenje i znatno jeftinije od tradicionalnih superkompjutera.
Naša očekivanja
Umjesto toga danas imamo robote usisavače, robote kosilice, robote koji riješavaju labirint brže od nas i minijaturne špijunske letjelice na daljinsko upravljanje, a polako se pojavljuju i automobili koji se parkiraju sami. Ne želimo biti nezahvalni, ali oni su još uvelike nesamostalni i ovisni o ljudima. Dajte nam robote koji će sami otići u Konzum po namirnice, oprati pločice, peglati košulje i čistiti snijeg ispred kuće. Samo molimo vas, ne dajte Microsoftu da ih radi, svako malo će se smrznuti, bit će puni virusa pa ćemo ih morat reinstalirat i kad nam se bude najviše žurilo će zahtijevati update Adobe Acrobat Readera.