60-ti rođendan
Pred točno šezdeset godina (u lipnju 1948.) u jednom laboratoriju u Manchesteru nastalo je prvo računalo pod nazivom "Beba" (eng.Baby). Težilo je čak jednu tonu. Bio je to zapravo spoj Američkog ENIAC i Britanskog Colossusa. Smatra se prvim računalom jer je bilo u stanju pohraniti program u svoju 128-bit radnu memoriju. Za usporedbu današnjih 1GB DRAM memorje može pohraniti 8 milijardi bita.
Prvo računalo, pred točno 60 godina, težilo je jednu tonu
Nakon njega nastalo je Ferranti Mark I računalo koje je na neki način bilo komercijalno, i moglo je obrađivati kompleksnije programe.
Dvadeset i trideset godina kasnije
1968. godine na Computer Coference-u predstavljen je računalni miš, hipertekst, objektno programiranje, dinamično povezivanje datoteka i suradnja pomoću dijeljenja zaslona.
Godinu dana kasnije (1969.) Američko ministarstvo obrane razvilo je prvu mrežu; ARPANET, što se na neki način može smatrati prethodnicom interneta, jer su se kasnije počele povezivati znanstvene institucije, banke, i druge veće tvrtke.
Šezdeset godina nakon prvog računala, sve se više govori o kvantnim računalima. Sam princip kvantnog računala poznat je jako dugo, ali nikada nije prešao u komercijalnu proizvodnju.
Napredak procesora koji se svake godine odvija, svodi se na ubacivanje što većeg broja tranzistora na što manju površinu. Pentium 4 iz 2000. godine na 160nm tehnologiji sadržavao je 42 milijuna tranzistora. Današnji Core 2 Quad sadrži 582 milijuna tranzistora u 45nm tehnologiji dok će nova 32nm tehnologija omogučavati milijardu tranzistora.
S druge strane kvantni princip omogućio bi brža računala, jer bi se došlo u mogućnost upravljanja smjerom vrtnje elektrona ("orijentacija spina elektrona") u nano dimenzijama. Takvi tranzistori bili potpuno drugačiji od današnjih, jer bi sa 4 moguće pozicije spina uveli kvartalni umjesto binarnog sustava koji danas imamo sa tranzistorima i njihovim stanjima "vodi-ne vodi".
Karikatura današnjeg i kvantnog računala
U veljači 2007. godine Kanadska tvrtka D-Wave tvrdila je da je uspjela demonstrirati rad kvantnog računala, ali mnogi su znanstvenici ostali skeptični prema tome.
Kvantna računala uspjet će uskoro prema mišljenju znanstvenika, i kada to bude ostvareno, takva računala moći će kreirati toliko kompleksne sustave ili čak nove materijale od različitih struktura atoma.
Hoće li to biti ostvareno za godinu dana? Teško. Ali ne moguće je reći hoćemo li kvantna računala koristiti za 8, 10 ili 20 godina.
Sigurno je da će se svijet će se još jednom znatno unaprijediti kada kvantna računala budu u komercijalnoj primjeni.
