Nastavak niza CRT – LCD - ...

Vrijeme kada niste baš bilo kome dopuštali da prenosi vaš televizor kod selidbe završilo je pojavom kratice LCD. Princip katodne cijevi mijenjan je za onaj napredniji princip tekućih kristala. Vaš prozor u svijet, postao je lagan, ekran tanak i ravan, ne zrači, ne treperi, ne umara oči, visoko rezolutan, a razlog je ležao u mnogo monokoromatskih piksela poredanih ispred izvora svjetlosti. No opet doza vaše skepse i dileme kod seljenja je i dalje ostala jer ovi uređaji i nisu baš jefitini (iako su svakim mjesecom sve jefitiniji i jefitiniji) pa bi bila šteta da dođu u pogrešne ruke. Više vam nije trebao par snažnih ruku (ili dva para manje snažnih), nego par pametnih ruku, koji zna što radi. Slične dileme postojale su i za prijenos vaših računalnih zaslona, LCD zaslona.

Naravno, sve ovo vrijedi za one koji su se odvažili nastaviti niz CRT – LCD, zanemariti cijenu (odnosno koju veličinu dobijete po kojoj cijeni), slabiji prikaz boje nego kod CRT-a, manji kut gledanja, te da je teško ili gotovo nemoguće vidijeti duboku crnu boju. No je li LCD dobio svog nasljednika, odnosno zamjenu.

- OLED!

Iako je ova kratica već punoljetna, malo je poznato što organska dioda koja isijava svjetlost (Organic Light- Emitting Diode) donosi novo ili čak revolucionarno za računalne zaslone, TV prijemnike, mobitele, rasvjetna tijela ili policijske, vatrogasne uniforme.

Najnovija tehnologija koja, po nekima, stavlja u isti koš i obuču i mobilnu telefoniju i svijet zaslona, oogučit će znatan napredak, ali isto tako i omogučiti značajna nova ulaganja i profite velikih tržišnih igrača u sljedećim godinama.

Što je zapravo OLED (ili koliko ste zapravo znatiželjni, sa strujom na ti)?

Tehnologija koja je ipak prvenstveno namjenjena proizvodnji zaslona svih vrsta i oblika, najavljena kao znatno jeftiniji vid proizvodnje od postojeće za LCD i ostale. Kao takva pobuđuje veliko zanimanje ulagača.

Baza ove nove tehnologije je tankoslojna dioda koja isijava svjetlost u kojoj je aktivni sloj organskog porijekla. U OLED-u postoje dva ili tri sloja načinjena od organskog materijala, gdje taj treći dio može biti pomoć pri transportu elektrona od katode prema emitivnom sloju.Različite količine OLED-a postavljaju se u redove i stupce zaslona na jednostavan način, s naznakom da je aktivni emitivni elektroluminescetni sloj polimer, te tako dobivamo inovaciju na području TV-a, računala, mobitela i svih sličnih prijenosnih uređaja sa zaslonima.

Dovođenjem napona na electrode počinje teći električna struja od katode prema anodi preko organskih slojeva. U katodi se oslobađaju elektroni koji odlaze u emitivni sloj, dok anoda uklanja elektrone iz provodnog sloja, stvarajući šupljine u provodnom sloju. Na spoju između provodnog i emitivnog sloja elektroni pronalaze šupljine i rekombiniraju se. Pri tome se oslobađa energija u obliku svjetlosti. Boja svjetlosti koju će OLED emitirati ovisi o vrsti organskih molekula u emitivnom sloju.

Spomenuta boja će se možda pokazati glavnim nedostatkom ovih uređaja jer izdržljivost testiranih OLED zaslona još nije na valjanoj razini jer crvena i plava boja postupno blijede pa zaslon po prima zelenu, nejednoliku boju. To ovu tehologiju usmjerava više prema mobilnoj industriji koja joj to ne zamjera previše, jer je radni vijek mobilnih uređaja puno manji nego drugih, većih zaslona, što vrijedi i za njihovu cijenu.

Plusevi i pokoji minus

Postoji nekoliko vrsta OLED, različiti po načinu izrade, materijalima korištenim pri izradi, karakteristikama i mogučnostima primjene (navodimo samo neke):

• PMOLED – idealan za male zaslone, oko 2 – 3 inča, troše više energije (još uvijek manje od LCD-a);
• AMOLED – manja potrošnja energije, idealan za velike zaslone, reporodukciju videa, ne trepere, umanjuju ili poništavaju zamaranje očuju kod gledatelja
• TOLED – omogučava prolazak svjetlosti s obe strane zaslona, visoka razlučljivost, trajnost, transparentnost;
• FOLED – visoka otpornost na fizička oštečenja, mala masa (moguća primjena kod prijenosnih računala ili čak svjetleće odjeće);
• WOLED – emitiranje bistre, jake, uniformne svjetlosti, s manjom potrošnjom energije (manje i od fluorescentnih lampi).

Dakle ono što je glavna karakterstika ove tehnlogije jest visoka otpornost na fizičke i temepraturne uvjete iako ne i vodu, tj. vlagu koja bi po nekima ovim uređajima mogla biti glavni neprijatelj. Prednost je također velik kut gledanja iznad 160 stupnjeva, koji ne umanjuje jasnoču slike čak ni pri jakoj dnevnoj svjetlosti. Problem neuvjerljive crne boje vezan uz LCD-e više ne postoji.

OLED zasloni veoma su tanki i fleksibilni, čak i savitljivi, a proizvodnja ovih uređja, paradoksalno, biti će i do upola jefitinija od LCD-a. Tipična potrošnja energije procjenjuje se od 2 do 10 volti.

Sve je to upotpunjeno jakim kontrastima boja (ako, kao što smo već rekli ne postanu samo smjesa zelenih nijansa nakon određenog broja radnih sati, što je ipak najcrniji scenariji).

Iz tvornice na police

OLED je već napravio svoje prve bojažljive korake, i to još na prošlogodišnjem sajmu CES u Las Vegasu, što je nastavio i ove godine gdje su kupci mogli vidijeti Sony-ev 11 inčni TV uređaj rezolucije 1024x600, te model s 27 inča i 1920 x 1080. Da Sony nije usamljen dokazuje i 31 inčni Samsung-ov OLED televizor, debljine samo 4,3 mm, a za daljni iskorak tvrtka Samsung udružila se s Vitex Systems Inc. Cijena OLED uređaja još je uvijek prevelika, pa tako Sony-ev XEL-1 s dijagonalnom od 11 inča košta više od 12 tisuća kuna.

Na području mobilne tehnologije OLED već je sastavni dio nekih modela, a iz iPhone-a najavljuju skoru zamjenu postojećih zaslona s OLED-ima koji bi produžili vijek baterija.

Možda bi umjesto zaključka bilo najmudrije reći: nemojte se dati zavarati nižim cijenama LCD-a i CRT-a u skoroj budućnosti: vrijedi pričekati OLED.