Oglasi su odavno dio naše svakodnevice, no u posljednjih nekoliko godina se čini kao da zaista "iskaču iz paštete". Odavno su prekršene granice "dobrog ukusa" i regulacije vezane za oglašavanje, a sve kako bi se maksimizirao profit oglašivača kroz potrošnju. Kompanije troše sve više novca na reklamne kampanje, jednim dijelom zbog toga što i imaju više novca zahvaljujući baš tim reklamama, ali i zato što postoji sve više načina i mjesta gdje mogu "posaditi" svoju reklamu.
No, koliko god oglašivači, ali i posrednici (poput medija i društvenih mreža) razvijali načine za oglašavanje, toliko se, istovremeno, razvijaju načini za njegovo ograničavanje. Razlozi za pojavu takvih mogućnosti su brojni. Prvi i najočitiji je taj da su reklame dosadne i iritantne, pogotovo ako se iste ponavljaju u kratkom vremenskom razdoblju ili na istom mjestu. Drugi razlog je taj da nas reklame ometaju u svakodnevnim zadaćama, poput čitanja vijesti na web-portalima, gledanja TV-a ili čak i vožnje, gdje su jumbo-plakati s provokativnim sadržajem znali imati ozbiljne posljedice.
.
Treći razlog je najvažniji, iako ga mnogi nisu svjesni. Naime, svaka društvena mreža, blog ili slično web-mjesto koje služi za razmjenu podataka, traži određene osobne podatke. Na temelju tih podataka će se nakon nekoliko minuta od aktivacije već početi pojavljivati oglasi vezani za grad u kojem živite. Ako objavljujete veći broj različitih podataka, recimo objavu na Facebooku da ste s prijateljima bili u ekskluzivnom restoranu ili kinu, pojavit će se oglasi vezani za to mjesto ili slična mjesta. Što je još gore, prijedlozi prijatelja će biti kreirani prema mjestima na kojima ste bili, a ne prema stvarnim poznanstvima. To se naziva ciljanim oglašavanjem i gotovo ga je nemoguće promijeniti brisanjem podataka i objava, barem u kraćem vremenu.
Protiv toga se i općenito teško boriti, jer veliki oglašivači često utječu i na promjenu Pravila korištenja na društvenim mrežama ili drugim platformama. Sličan slučaj je zabilježen nedavno kad je Facebook odlučio iskoristiti podatke s WhatsAppa kako bi pojačao ciljanje oglasa.
No, postoji oružje kojim se može riješiti barem dio bitke s reklamama i oglasima. Ono se zove Adblock te dolazi u nekoliko varijanti koje su prilagođene svim velikim svjetskim pretraživačima te platformama (desktop, mobilne aplikacije i sl.). On zaista uklanja reklame s portala, a naročito one najiritantnije (pop-up, auto-play videe i bannere), te umjesto njih ostavljaju prazninu. No, ne može Adblock ukloniti sve reklame. Opet dajemo primjer s Facebookom, jer su se oni svojski potrudili da spriječe djelovanje Adblocka, a u tome i uspijevaju. Naime, kad tvorci Adblocka uspiju stvoriti kod kojim blokiraju oglase na Facebooku, Zuckerbergova ekipa u roku od nekoliko sati stvori rješenje koje blokira Adblock i reklame ponovno postaju vidljive. Ovakve situacije su se samo u kolovozu dogodile triput, što govori o tome kakva se bitka na internetu vodi između oglašivača i komunikacijskih kanala s jedne strane te društvenih aktivista, protivnika reklama s druge strane.
.
Naravno, Adblock je zbog svog djelovanja veliki neprijatelj oglašivača i društvenih mreža, jer putem ciljanih oglasa svi dobivaju, u ovom slučaju, novac u džep. Oglašivači su prošle godine zbog Adblocka izgubili 21,8 milijardi dolara! No, i mediji su u posljednje vrijeme okrenuti protiv Adblocka, koji je sa svim svojim verzijama instaliran na gotovo 400 milijuna mobitela i to samo u posljednjih godinu dana (uključite u tu brojku tablete i računala, dobit ćete iznos od preko milijardu uređaja). Naime, i mediji žele dio svog kolača, stoga upozorenjima "nagovaraju" čitatelje da isključe ovaj "nezgodni" program. No, oni su često i nasilni, jer ne dopuštaju pregledavanje većine audio-vizualnih sadržaja na svojim web-stranicama, što je direktno kršenje ljudskog, ali i zakonskog prava na pristup informacijama.
Tako su zapravo korisnici (čitaj: potrošači) u pat-poziciji, jer im se u zamjenu za negledanje reklama nudi negledanje bilo kakvog sadržaja. Pa kad već ne gledate oglase, nemojte gledati ništa. Tim se primjerom poveo i domaći news-portal Net.hr, koji je svim korisnicima Adblocka blokirao slike uz pomalo patetično upozorenje koje glasi: I mi moramo od nečeg živjeti. Isključite Adblock i podržite hrvatsko novinarstvo. Upravo ovakvo postavljanje oglašivača i medija je nagnalo i tvorce Adblocka da počnu iznajmljivati reklamni prostor (!), kako bi mogli isfinancirati razvoj poboljšanih verzija koje bi se mogle nositi s nadogradnjama na portalima, koje čine Adblock manje korisnim. Stoga se nameće pitanje ima li smisla uopće koristiti Adblock kad se i on mora reklamirati? Kad se već oglašava, onda ga krajnji korisnik mora i kupiti. Hoće li Adblock uskoro postati komercijalni proizvod ne znamo, ali ako se ovako nastavi reklame bi nam mogle iskakati ne samo iz paštete, nego iz bilo kojeg znanog i neznanog mjesta. Što je još gore, dobar dio će vam se osobno obraćati. Stoga, reducirajte podatke o sebi koje javno objavljujete. ionako ne moraju svi znati gdje ste i s kim bili. Koga to zanima, recite mu osobno, barem vam neće nalijepiti reklamu na čelo.
.
Više o temi Adblock.
