Uskoro ćete u ruci držati par milimetara tanak savitljiv zaslon. Možda ne ove 2014-te, već 2015-te. Biti će to vaš novi mobitel s još snažnijom tehničkom osnovicom i naprednim mogućnostima od trenutnog. Osim savitljivosti, očekuje nas još jedna revolucija u pogledu taktilnosti. Naime, novi zasloni na dodir imati će haptičnu vibraciju koja će pod prstima simulirati podražaj isti onome kada primjerice dotičete metal, staklo ili drvo, iako ćete cijelo vrijeme dodirivati savitljivu plastiku.
.
Koncept savitljivog ekrana prvi je kreirao još 1974. godine Xerox-ov PARC (Palo Alto Research Company). Iz istog razvojnog odjela je proizašlo i prvo grafičko sučelje PC-a na svijetu, te prvi miš. Oba koncepta preoteli su potom Apple i Microsoft, a Xerox od toga nije zaradio baš ništa. 2008. finska Nokia je pokazala koncept zakrivljenog OLED zaslona u obliku Nokia Morph-a. Uslijedio je Nokia Konetic koncept 2011., da bismo potpuno savitljivi OLED zasloni pokazani su pak javnosti prvi puta na lasvegaškom CES sajmu 2011.
Dva najnovija modela savitljivih OLED zaslona iz Samsunga pokazana su 2013-te na CES-u. Vodeći proizvođači na ovom polju tako su danas korejski LG i Samsung, tvrtke koje inače posjeduju zasebne razvojne odjele koji proizvode i prodaju komponente i za druge proizvođače.
Od otkrića grafena registrirano je preko 7,000 patenata temeljenih na tom materijalu. Prema pisanju BBC-a, Nokia je u projekt vezan uz grafen uložila već milijardu dolara. Samsung je uložio također ogromna financijska sredstva, kao i IBM. Naspram današnjih materijala koji se ugrađuju u smartphone, grafen je vrlo jeftin.
.
Grafen će tako zamijeniti silicij i bakar, te će kao podloga poslužiti da se na njemu smjesti ekstremno brza tehnička osnovica koja troši još manje resursa baterije. Taj materijal su izdvojili Ande Geim i Konstantin Novoselov sa Sveučilišta u Manchesteru 2004. godine, otkrivši njegova izuzetna svojstva. Za to otkriće dobili su 2004. Nobelovu nagradu za fiziku.
OLED zasloni su pak već duže prisutni na tržištu, iako tek sada dolaze u većim (TV) dijagonalama. OLED prije svega nudi nevjerojatno vjeran prikaz boja, bez nabrijane oštrine, u ekstremno tankom kućištu. Osim toga OLED tehnologija je puno štedljivija od klasičnih LCD-a, a zaslon bez problema može biti savijen.
Uz ova dva materijala, savitljivi mobiteli će biti tanji i lakši od sadašnjih, a zanimljivo je da će uz to biti iznimno izdržljivi i otporni (čvrstoća vlakna grafena navodno je 200 puta jača od čvrstoće vlakana čelika)200 puta jača od čvrstoće vlakana čelika). Ako ste pomislili kako će najveći nedostatak u svemu opet biti autonomija baterije, tu ponovno uskače grafen koji navodno može znatno unaprijediti trajanje baterije bez gubitka prilikom prijenosa. Štoviše, znanstvenici su uspjeli proizvesti savitljive baterije što znači da će sve stati u vrlo tanak profil.
.
Na kraju, ovo nisu jedine primjene grafena koje možemo očekivati. Osim što ćemo koristiti savitljive tablete, e-papir i mobitele, primjena ovog materijala mogla bi radikalno promijeniti auto i avio industriju, kao i mnoga druga područja našeg života. Čak se i govori o mogućnosti da grafen zamijeni CCD senzore unutar fotoaparata, kao i panele solarnih ćelija, jer bolje transformira svjetlost (fotone) u energiju (elektrone).
Imali smo revoluciju sa silicijem od devedesetih godina prošlog stoljeća, koja je računalnu industriju podigla na neočekivanu razinu. Mnogi su se pitali što će doći nakon "PC ere". Prema onome što možemo pročitati iz znanstvenih članaka, revolucija s grafenom trebala bi napraviti još veći skok tehnologije.
.
Više o temi grafen.
