Koliko potrošači prate trendove, koliko ih ima kartice, koji su najčešće korišteni načini plaćanja te koje su potrošačke navike otkriva novo istraživanje MasterIndex provedeno prošlog mjeseca.
Rezultati su pokazali da gotovo svi odrasli Hrvati (95%) koriste platne kartice. Broj onih koji koriste debitne kartice povećao se za 3% u odnosu na prošli val istraživanja iz svibnja ove godine te sada iznosi 89%, dok se u istom razdoblju broj onih koji koriste kreditne kartice te one s odgodom plaćanja smanjio za 3% te sada iznosi 55%. Sve tipove kartica iznad prosječno koriste oni s mjesečnim prihodima iznad 5.500 kuna, stariji od 40 godina te u većoj mjeri muškarci nego žene.
Oni koji kupuju online najčešće koriste PayPal (27%), debitne (27%) te kreditne kartice (26%). Internetsko bankarstvo (9%), plaćanje gotovinom prilikom dostave (7%) te obročno plaćanje kreditnim karticama (2%) puno su rjeđe metode. PayPal češće koriste ispitanici u svojim četrdesetim godinama, dok debitne kartice u nešto većoj mjeri koriste oni mlađi, u dobi od 18 do 29 godina.
Razlozi za online kupnju su brojni, a kao glavni se ističe povoljnija cijena (69%). U svibnju ove godine, ispitanici su isti razlog naveli kao glavni, no očito je da ga sada smatraju još važnijim (69% u odnosu na 62%). Ostali važni razlozi za online kupnju su ušteda vremena (60%), mogućnost kupnje u bilo koje doba dana (56%), veći izbor nego u klasičnim trgovinama (55%), kupnja robe koju se može nabaviti samo online (54%), mogućnost dostave na željenu adresu (45%) te mogućnost lakšeg uspoređivanja cijena nego u klasičnim dućanima (39%).
Skoro svi (94%) u Hrvatskoj koriste pametne telefone, tri četvrtine (77%) laptope i notebooke, preko 60% (62%) osobna računala te otprilike polovica tablete (50%), digitalne kamere (47%) te pametne televizore (46%). Pametni telefoni su iznimno korišteni, posebno među mladima od 18 do 29 godina koji ih koriste po 6 sati na dan. Uz njih nešto više vremena na pametnim telefonima provode žene i oni s mjesečnim prihodima iznad 12.000 kuna, dok nešto manje (oko 3 sata dnevno) oni u dobi od 40 do 49 godina.
Osim platnih kartica, gotovo tri četvrtine ispitanika (71%) bi voljelo plaćati pametnim telefonom, dok je ipak nešto manji broj ispitanika zainteresiran i za plaćanje osobnom iskaznicom ili putovnicom (21%), osobnim biometrijskim karakteristikama (18%), tabletom (11%), pametnim satom (8%), implantatom poput čipa (4%), nakitom (3%), fitness narukvicom (3%) ili nekim kućanskim uređajem (2%). S druge strane, gotovo petina ispitanika (18%) ne bi htjela plaćati niti jednom od navedenih metoda.
Nadalje, kao najpoželjniju metodu autentifikacije prilikom plaćanja ispitanici su istaknuli otisak prsta (41,5%) i PIN (40,6%), a u manjem broju i skeniranje šarenice oka (11%), slanje koda putem SMS-a (5%) te selfie plaćanje odnosno autentifikaciju na temelju prepoznavanja lica (2%).
Uglavnom, mladi su kritičniji prema razini digitalizacije u Hrvatskoj i htjeli bi vidjeti veću primjenu digitalnih rješenja u obrazovanju, javnom prijevozu te segmentu putovanja, dok oni stariji žele vidjeti takve pomake u javnoj administraciji, zdravstvu i sudstvu.
_140x88.png)
_140x88.png)
