_1110x480.png)
_1110x480.png)
_1110x480.png)
Davno prije iPhonea, Apple je stvorio Newton - osobnog digitalnog pomoćnika. Ovih dana kad čujemo pojam digitalnog pomoćnika, pomislimo na Siri, ali ovaj uređaj je bio poput pametnog telefona, ali bez telefonskog dijela. Newton je bio napredan za svoje vrijeme (predstavljen 1993.), ali njegova visoka cijena spriječila je masovno usvajanje. Njegove značajke nije mogao usvojiti bilo tko, kao što se to čini danas.
Larry Tesler, bivši član tima Lisa, trebao je pronaći brzi procesor male potrošnje energije za Appleov Newton, ali nije bilo prikladnih postojećih opcija. Naposljetku, okrenuo se Acorn RISC Machineu i njihovom partneru VLSI-ju. Ako niste čuli za Acorn, dovoljno je reći da je to današnji ARM, tvrtka koja je stvorila temelj svim suvremenim mobilnim procesorima.
Apple, Acorn i VLSI dizajnirali su novu ARMv6 jezgru za napajanje Newtona. Različite inačice ARMv6 će kasnije doći na prve pametne telefonime, uključujući nekoliko Androida i Palm Pixi. Stvari su kasnije preselili u ARMv7 i sada ARMv8 (64-bitne čipove), ali tada je bilo malo konkurencije (danas su tu Qualcomm i MediaTek).
Suvremene ARM jezgre nisu jedino nasljeđe Apple Newtona. Dva developera koji su radili na njemu kasnije su osnovali Pixo, tvrtku koja stoji iza operacijskog sustava za rane iPode (sve ne-iOS uređaje pokretao je Pixo OS).
.
Sredinom 90-tih Apple je započeo licencirati svoj brand drugim proizvođačima koji su izrađivali digitalne kamere, CD playere, pa čak i igraće konzole. Te konzole su se zvale Apple Pippin i proizvedene su u kompaniji Bandai (poznatoj po igračkama Power Ranger).
Zapravo, Pippin je bio više od konzole. Temeljio se na Macintosh platformi i pokretao ga je modificirani Mac OS. Ali Apple je zabranio Bandaiju da ga zove računalom kako bi se spriječio zbunjenost kupaca. Osim toga, tvrtka nije učinila apsolutno ništa za plasman proizvoda i tu se djelomično krije njegova propast. Pippin je bio multimedijalni centar, nešto nalik na suvremene konzole jer je osim igara, mogao reproducirati glazbu i video, čak i pregledavati web. Međutim, uz cijenu od 600 dolara bio je preskup.
Ipak, možete vidjeti sličnosti s Microsoftovom Xbox-om. Trebao je trebalo biti mozak kućne zabave i pokretala ga je verzija tvrtkinog OS-a. Međutim, po svim računicama, Pippin nije bila vrlo impresivna igraća konzola. Jedina igra koja se istaknula je SF pucačina u prvom licu pod imenom Super Maraton. Nju je razvila tvrtka Bungie, koja će tri godine kasnije stvoriti jednu od najpoznatijih pucačina - Halo.
.
Godine 1988. Apple i Quantum Computer Services pokrenuli su AppleLink Personal Edition za Apple II i Macintosh. Kasnije (1994.) dvije će tvrtke partneri stvoriti eWorld. Predstavljen kao grad s raznim zgradama, eWorld je ponudio e-mail (u pošti, naravno), telefon (u mjesnoj zajednici) i još mnogo toga na običnoj floppy disketi.
Quantumov suosnivač i izvršni direktor tvrtke Steve Case, bio je tri mjeseca u Kaliforniji pokušavajući uvjeriti Apple da dopusti njegovoj tvrtci pokretanje nove usluge. Apple bi dobio 10 posto od 8,95 dolara mjesečne pretplate i 7,95 dolara po satu.
Taj Quantum, koji se dogovarao s Appleom oko raspodjele dobiti je 1991. prerastao u AOL. Na vrhuncu dominacije tvrtka je bila dominantan pružatelj internetskih usluga u SAD-u, a čak 50 posto svih proizvedenih CD-a na svijetu je poteklo iz te tvrtke. Danas AOL životari, nakon sloma otprije nekoliko godina. Apple nije znao prepoznati tu priliku, jer kasniji napori za izgradnju mrežne zajednice nisu bili uspješniji od eWorlda.
.
Više o temi Apple.
