OD SLIKE DO GLAZBE, PA I DO BIJELE TEHNIKE
Prve taktove omiljenog benda generacije su slušale na Walkmanima. Sve što je valjalo imalo je natpis Sony. Kao i u automobilskoj industriji, Azijati čije radno vrijeme ne pada ispod 10 sati dnevno, pretekli su svoje zapadnoeuropske i američke konkurente. Ono na što očito nisu računali, možda zavarani lucidnim sjeverno-korejskim vođama, bila je radišnost Južnokorejaca, očito spremnih da rade jednako ili čak više od Japanaca.
U tehničkom smislu, najbolji mobiteli današnjice dolaze iz Samsunga (Galaxy S2, Galaxy Nexus...). Čak i Apple kasni s iPhoneom 5 koji bi trebao ponuditi zaslon veći od sadašnjih 3.5" i preoteti titulu Galaxyjima. Sony je u svemu tome, iako kasno, napravio jedan dobar potez - otkupio je svoj udio od Ericssona. Nakon 10 godina partnerstva, odlučili su tržišnu bitku voditi sami.
No, naspram "velikog Sonyja", Samsung ne samo da uspješno pokriva veći broj proizvoda (od bijele tehnike sve do mobitela), već proizvodi i dijelove za ostale proizvođače - poput zaslona, memorijskih modula i sličnog. Ništa manje nisu uspješni ni u brodogradnji, iako to nije tema ove priče.
POVJERENJE ZLATA VRIJEDNO
Najvrijednija tehnološka kompanija danas dolazi iz Cupertina. Slavni Steve Jobs imao je dar za kreiranje savršenih proizvoda i uspio je osvojiti masovno tržište. Taj isti Steve Jobs dijelove je za svoje uređaje uvijek morao nabavljati na istoku. Tamo su i sastavljeni gotovo svi iPhone, iPod, iPad i drugi Appleovi uređaji - tamo gdje je Samsung gotovo doma.
U cijeloj toj priči kao da Samsungu nije ni bio cilj pokoriti Sony jer njihov najpoznatiji brand danas, PlayStation, više nije ono što je bio, a za taj problem velikim je dijelom odgovoran Sonyjev pokušaj guranja Blu-Raya preko Playstationa 3.
Jedini dio tržišta gdje Sony ima prednost su fotoaparati, ali i tu je Sony glavni igrač na tržištu kompaktnih fotoaparata koji unatoč velikim brojevima prodanih primjeraka donose malu zaradu. Zato se Sony svim silama pokušava ugurati na profitabilnije DSLR tržište, ali tu je kupcima bitna tradicija koju proizvođač ima u profesionalnoj fotografiji tako da tim dijelom tržišta još uvijek neprikosnoveno vladaju Canon i Nikon. Tu je još i novo mirrorless tržište na kojem je Sony krenuo jako rano (iako ne prvi) i uzeo velik dio kolača, ali budući da je to novi segment tržišta, Samsung baš ovdje vidi svoju šansu i kako smo vidjeli u testu njihovog najnovijeg mirrorlessa, na najboljem su putu da i na ovom području preteknu Sony.
Japanci su još 2005. mislili da bi im novi europski CEO mogao pomoći u vraćanju stare slave. Howard Stringer sada je već smijenjen (moguće da su eksplozivne baterije na Vaio prijenosnicima i crvi u softveru koji su doveli do krađe podataka očito dozlogrdili upravi). I koga su postavili za novog CEO-a koji stupa na dužnost u travnju 2012.? Nažalost, ne voditelja uspješnog foto odjela, već voditelja gaming odjela kojeg Nintendo već duže tržišno pokorava - istog gaming odjela koji je imao velik propust na PlayStation Networku. Kazuo Hirai prema pisanju mnogih stranih medija već se sada ne čini kao prava osoba.
Istina, Sony je uvelike usporio tsunami koji se dogodio prošle godine u Japanu (uz poplave na Tajlandu gdje se nalaze proizvodni pogoni), dok južnokorejski Samsung nije imao tu nesreću. No, možda bi to upornim Japancima moglo dati još veći poticaj da pokažu kako mogu i znaju. Apple možda jest najvrijednija tehnološka kompanija (s gotovo $100 mlijardi gotovine), ali njihovi su proizvodi većini prosječnih kupaca preskupi. S druge strane, Samsung tako uspješno popunjava tu sredinu s jednako naprednim i inovativnim proizvodima, ali s pristupačnijom cijenom od Applea.
I na kraju, nipošto ne mislimo da je Sony loš ili jako zaostao. Bit će još i bolji, kao i Nokia, HTC ili neki novi kineski igrač. Ipak, malo je brandova koji ulijevaju povjerenje kupcima na općenitoj razini. Dapače, u potrošačkoj tehnologiji samo su dva − za odabrane nešto skuplji Apple i za mase pristupačni Samsung.
